www.koreni.net
početna
arhiva
redakcija
kontakt
vaša pisma
linkovi
USDE
da li je baš tako
zaboravi ako možeš
između dva broja

Uvodnik

Srpska zamka

 
Piše Mira Beham

Za Srbe je nova godina počela kako se stara završila - u atmosferi političke neizvesnosti. U trenutku kada završavamo ovaj broj "Korena" izbori i praznici su već davno prošli, a takozvani "demokratski blok", dakle, stranke prihvatljive za Zapad - DSS, G 17 plus, DS, SPO i Nova Srbija - i dalje paradiraju u pregovorima oko formiranja nove vlade. I kao što se na osnovu otrežnjućih izbornih rezultata odmah lako moglo proceniti - ni tri nedelje nakon što je narod dao glas protesta protiv DOS-ove vladavine a u nadi za boljom budućnošću, ne naslućuje se kraj srpskim političkim mukama.

Kategoričkim odbijanjem predloga Vojislava Koštunice da se formira koncentraciona vlada od strane praktično svih drugih partijskih lidera propuštena je jedinstvena prilika da se jednom stvori politički i društveni konzensus koji bi interes zemlje i njenih građana stavio iznad svega. Nije tu bilo nekog vaganja argumenata za i protiv tog razumnog rešenja koje bi, konačno, moglo da ide u korist svima, nego su svi stranački lideri kao iz puške odmah rekli - ne! I oni koji za sebe tvrde da su najveće patriote, a to su radikali, pa i SPO,a i oni koji zaziru od reči "patriota" reklamirajući sebe kao "civilizovane" koji bi sve učinili za dobrobit građana. Tako brzopletim, nepromišljenim i krajnje sebičnim reakcijama sva politička retorika dobre volje i obećanja se u trenu pretvara u prah i pepeo i veliku obmanu naroda.

U trenutku kada završavamo ovaj broj stiže i vest iz Nemačke da je finski stručnjak za sudsku medicinu, Helena Ranta, izjavila da Tribunal u Hagu nije dovoljno ispitao detalje koji ukazuju da su u noći između 15. i 16. januara 1999. godine na području sela Račak na Kosovu vođene teške borbe između srpskih snaga i pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova. U intervjuu za list "Berliner cajtung" od 17. januara, Helena Ranta, svojevremeno šef tima forenzičara koji je uoči intervencije NATO-a u Jugoslaviji istraživao ovaj slučaj, navodi da je u Račku bilo ubijeno i više srpskih vojnika. Ranta je objasnila nemačkim novinarima da ne razume činjenicu da se Tribunal nije više angažovao u rasvetljavanju tragedije koja se pre pet godina desila u Račku. Dalje, Ranta optužuje ondašnjeg šefa misije OEBS-a na Kosovu, Vilijama Vokera, kao i diplomate Savezne Republike Nemačke koja je u to vreme predsedavala Evropskoj uniji da su manipulisali njome ne bi li ostvarili svoj vojno-politički cilj. Jer, ubistvo 40 ljudi u Račku, gde su kao žrtve bili označeni albanski civili, a kao počinioci pripadnici srpskih snaga, političarima na Zapadu, i u Nemačkoj, poslužilo je kao argument kojim su javnostima svojih zemalja obrazlagali nužnost otpočinjanja bombardovanja Jugoslavije.

Kakva veza postoji između Rantinog kasnog priznanja da oko Račka nije sve bilo onako kako su to mediji i lideri zapadnih zemalja predstavljali svetskoj javnosti sa postizbornom situacijom u Srbiji? Pa, da imamo ozbiljne i odgovorne političare ima li bismo ozbiljnu državu, a da imamo ozbiljnu državu mi bismo sve učinili da kapitalizujemo Rantino otkriće u našu korist, u korist države i njenih građana. U svetskim medijima, u Haškom tribunalu, pred Međunarodnim sudom pravde, u Ujedinjenim nacijama...

Međutim, ovako smo zatočeni u zamci - nemoćni, okovani, nesposobni za bilo kakvu smišljenu i efikasnu akciju, zaštitu ili odbranu. Mogao bi sutra da izađe Bil Klintom pred svetske kamere i da prizna da su sve informacije oko Račka izmišljene - u Srbiji bi to (možda) izazvalo kratkotrajnu buru negodovanja. I na tome bi se, manje-više, stvar završila.

U trenutku kada završavamo ovaj broj, u Srbiji se razvija - u senci sitničarskih političkih dvoboja i borbi - afera velikih razmera koju preti, kao i sve drugo važno, da proguta gusta magla političke i državne nesposobnosti. Reč je o "najvećem suđenju u srpskoj istoriji", o procesu koji se vodi zbog ubistva pokojnog premijera Zorana Đinđića. Reč je, kako dokumentujemo u ovom broju, o skandalu koji još jednom i na najrazličitije načine dokazuje da sedimo u zamci.

nazad na naslovnu vrh strane  
početna | arhiva | redakcija | kontakt | vaša pisma | linkovi | između dva broja