Ekskluzivno
za "Korene" i NIN: Idajet Bećiri, sekretar političkog krila ANA
Albanska
država za sve Albance!
Ako
nas je 120 godina balkanske istorije podučilo nečemu,
onda je to činjenica da na našim prostorima ideja multietničkih
država jednostavno ne funkcioniše
Razgovarao:
Nenad Savić
Albana Vjosu (pravo ime
Idajet Bećiri), sekretara Fronta albanskog nacionalnog
jedinstva (FBKSh), političkog krila Albanske nacionalne
armije ANA (AKSh), pronašli smo idući tragom vesti o
albanskom advokatu koji organizuje skupove za imućne
Albance po zapadnoj Evropi. Nasmejani pedesetogodišnjak,
pojavio se u dogovoreno vreme na adresi u centralnom
Briselu.
U svojoj biografiji Bećiri
ponosno ističe da je jedan od osnivača Partije nacionalnog
jedinstva Albanije. Na mesto predsednika izabran je još
1991. godine. U politici je, po njegovim rečima, od 18.
godine, od kada se upustio u organizaciju omladinskih
pokreta. Inače, diplomirao je prava na Univerzitetu u
Tirani, gde je i branio doktorat na temu međunarodnog
prava. Jedno vreme je bio i vrhovni sudija u pokrajini
Kruja. Sada je advokat.
Inače, kako navodi, bio
je jedan od najvećih protivnika režima Salija Beriše,
zbog čega je i bio u zatvoru od 1993. pa do kolapsa Berišine
vlasti. U to vreme, društvo u zatvoru mu je pravio i
sadašnji albanski premijer Fatos Nano, sa kojim je dobar
prijatelj, iako se bitno razlikuju na politiekom planu.
Beairi je inaee od Amnesti internešenela bio klasifikovan
kao politički "zatvorenik savesti". Od 1997. godine veai deo svog vremena provodi u zemljama Zapadne Evrope. Bavi
se lobiranjem i organizovanjem sakupljanja finansijskih
sredstava za ostvarenje "albanskog sna".
U relativno opuštenoj atmosferi,
u tročasovnom intervjuu, Idajet Bećiri je odlučio da
našoj i svetskoj javnosti prvi put otkrije tajne ANA,
čije se postojanje dovodi u pitanje.
Za ANA se tvrdi da je u
pitanju fantomska organizacija koja postoji samo na Internetu
kako bi se uspešnije sakupljao novac od albanske dijaspore?
- Ja samo mogu da demantujem
lažne optužbe koje se iznose protiv nas i da pustim narod
da sam protumači činjenice. Mi smo se od svog nastanka
razvili u organizaciju koja ima jasno definisanu idejnu
i filozofsku pozadinu kao i razvijenu vojnu i političku
strukturu, strategiju i odgovoran način delovanja. Dokaz
našeg postojanja su 33 napada za koje smo preuzeli odgovornost
kao i mnogobrojni članovi koji nam se pridružuju svaki
dan. Albanski narod u nama prepoznaje jedine prave borce
za svoj nacionalni identitet i državu u kojoj oni žele
da žive.
Šta je osnovni cilj ANA?
- Naša osnovna funkcija
je da zaštitimo albanski narod koji još uvek živi na
okupiranim teritorijama od genocida koji je nad njim
ranije izvršavan. Drugi deo naše funkcije je konačno
rešenje "albanskog pitanja". Albanska država za sve Albance! To znači povratak granicama koje su postojale
pre Berlinskog kongresa.
Kako je nastala ANA?
- ANA je nastala 4. oktobra
1999. kao rezultat potrebe za konaenim rešenjem "albanskog pitanja” na Balkanu. Po završetku sukoba na Kosovu, me?u velikim brojem
boraca iz redova OVK vladalo je nezadovoljstvo zbog ogranieenja
delovanja koja su im nametnuta od strane me?unarodne
zajednice. Ti borci iz redova OVK su einili UEKleus svih
oružanih formacija koje su nastale u to vreme. Najjaea
me?u njima je svakako bila makedonska OVK Alija Ahemtija,
dok je ANA bila dosta podeljena i slaba. Ta podeljenost
je u poeetku rezultirala u brojnim konfliktima, kako
u samim redovima ANA tako i izme?u nas i Ahmetijevih
boraca.
Ko su bili glavni ljudi
u kreaciji ANA?
- Iako je ranije bilo nekih
pokušaja, pravi početak postojanja albanskih oružanih
formacija se dogodio 1991. godine. U Tirani je te godine
kreirana tzv. Partija nacionalnog jedinstva Albanije
(UNIKOM). Tu partiju su kreirali vodeći albanski intelektualci
radi rešavanja "albanskog pitanja". A 1995. godine, u Tirani smo održali veliki skup svih koji su bili spremni
da se predaju ovoj ideji. Tu je oformljen naš manifest
i okvir pristupa rešavanju "albanskog pitanja". Među najvažnijim stavkama je bila odluka da se ozbiljnije mora pristupiti stvaranju
oružane formacije koja je kasnije i nastala u obliku
OVK. Idejnih vođa nije bilo jer smo mi ovu ideju nasledili
od svojih predaka koji su živeli u pravoj Albaniji pre
Berlinskog kongresa.
Kako ANA nastoji da ostvari
svoje ciljeve?
- Naša želja je da diplomatskim
razgovorima dođemo do željenog cilja i izbegnemo oružane
konflikte. Za te potrebe je upravo i kreiran Front albanskog
nacionalnog jedinstva (FBKSh) koji sada potpuno kontroliše
sve diplomatske i oružane aktivnosti ANA. Ukoliko su
razgovori nemogući, onda delujemo oružano, kako je i
propisano u našim pravilima.
Kako je FBKSh uspeo da uspostavi
kontrolu nad svim frakcijama unutar ANA?
- Razočarani Alijem Ahmetijem
i njegovim političkim kompromisima u Makedoniji, mnogi
njegovi borci su počeli da prelaze u naše redove. Veliki
deo nije prišao ni nama i bio je potpuno nezavisan. Nastao
je haos i potreba za uspostavljanjem kontrole je bila
preka. U julu 2002. organizovali smo veliki skup u Palati
kongresa u Tirani kojem su pored svih komandanata raznih
frakcija sa Kosova i Makedonije prisustvovali mnogi visoki
intelektualci, vojna lica kao predstavnici svih albanskih
političkih partija. Tu je ustanovljeno da svi delimo
istu želju za rešenje "albanskog pitanja" i zarad nje je potrebno da se uspostavi vojna i politička struktura sa jasnim
sistemom hijerarhije. Tako je nastao FBKSh. Od tada ANA
nije izvela nijedan napad bez odobrenja FBKSh. Ključnu
ulogu su odigrali generali iz Albanije koji uživaju ogroman
autoritet među borcima i njihovim komandirima. Nakon
saglasnosti svih komandira da im se podrede, oni su pročešljali
celokupan vojni potencijal ANA, odstranili nepoželjne
elemente i uspostavili komandnu strukturu.
Kako izgleda ta komandna
struktura ANA i ko su ključni ljudi u donošenju odluka?
- Generalski kadar je u
većini iz Albanije i sa Kosova. Glavni šef GS ANA je
general Vigan Gradica. On je odlikovan sa tri zvezde
i ima ogromno iskustvo. Vrhovni savet ANA, koji donosi
sve vojne odluke, sačinjava ukupno osam generala. Ceo
generalski kor je školovan, uglavnom u Hrvatskoj i Albaniji,
pa i u Nemačkoj. Svi su profesionalni vojnici. To je
sve što ću vam otkriti o našoj vojnoj komandnoj strukturi.
Sa koliko ljudi raspolaže
ANA u ovom trenutku?
- Ja sam politički sekretar
i ne bih pričao o tačnim brojevima. Znam sigurno da general
Gradica u svakom trenutku raspolaže barem sa 1.000 boraca
koji su većinom veterani iz poslednja tri rata.
Da li još postoje oružane
formacije koje nisu pod vašom kontrolom?
- Postoje, i to samo na
Kosovu i Makedoniji. Na jugu Srbije sva oružana dejstva
su pod našom kontrolom.
Koliko je takvih grupa i
šta nam možete reći o njima?
- Na Kosovu i u Makedoniji
deluje ukupno sedam naoružanih grupa koje nisu pod našom
kontrolom. Svaka grupa ima minimum četrdeset ljudi. Mi
smo u poslednje vreme počeli da se energienije ograđujemo
od njih pošto nam je njihovo delovanje donelo mnogo neprilika.
General Gradica nastoji da pridobije kontrolu nad njima,
a oni delovi koji su kriminalni, biće izvedeni pred lice
pravde. Mi smo u tom pravcu i otvorili saradnju sa UNMIK-om.
Kako izgleda politička struktura
FBKSh i ko su ključni ljudi u izvršnom telu?
- Vrhovno telo koje donosi
sve političke odluke zove se Izvršni sekretarijat FBKSh.
Njega sačinjava jedanaest ljudi. Tu je predsednik sekretarijata,
tri zamenika predsednika, sekretar, u ovom slučaju to
sam ja, i još pet članova čije su odgovornosti bazirane
na geografskoj podeli tzv. interesnih zona. Dolina Preševo
je zona 1, Kosovo 2, Makedonija 3, Ulcinj 4, Grčka 5.
General Gradica, pored funkcije šefa GS, takođe je jedan
od tri zamenika predsednika FBKSh. Pored njega i mene,
ključni ljudi su Gafur Adili koji je trenutno u zatvoru
u Albaniji, profesor Femi Keljmendi i Bestar Kosova,
koji je zadužen za sve sigurnosne poslove. On je poznata
osoba na Kosovu.
Gde se nalazi vaša baza
i koliko često se sastajete?
- Pre hapšenja Gafura Adilija,
sastajali smo se u Tirani gde je od početka bila naša
glavna baza. Međutim, sada smo morali da se premestimo
na Kosovo. Inače, mi na Kosovu delujemo sasvim otvoreno
kao legalna politička stranka. Organizovali smo već nekoliko
skupova gde smo narodu izneli naš stav i ciljeve.
 |
 |
 |
| |
Ko
je Idajet Bećiri
Nedavno
se našao na međunarodnoj poternici
Interpola, koju je za njim raspisala
vlada u Tirani zbog "širenja međunacionalne mržnje".
Idajet
Bećiri, alijas Alban Vjosa, politički
je predstavnik poslednje u dugom
nizu albanskih oružanih formacija
izraslih iz ideje da se nezavisno
Kosovo, ili ujedinjenje svih teritorija
na kojima Albanci čine većinsko stanovništvo,
može postići jedino oružanim dejstvima.
Za razliku od svojih prethodnika,
koji su vremenom i pametnim lobiranjem
na Zapadu uspeli da oreol teroristiekih
organizacija zamene borbom za ljudska
prava Albanaca, Bećiri se nedavno
našao na međunarodnoj poternici Interpola,
koju je za njim raspisala vlada u
Tirani zbog "širenja međunacionalne mržnje". Kako navode izvori u Tirani, poternica je početkom sedmice upućena na adrese
134 lokalne kancelarije Interpola,
uključujući i onu u Belgiji, gde
se Bećiri trenutno nalazi. Na njegovo
moguće hapšenje čekaju i još dvojica
lidera Albanske nacionalne armije
(AKSh), uključujući i formalno drugog
čoveka te organizacije Gafura Adilija,
koji u albanskom zatvoru očekuju
suđenje zbog podstrekavanja na nasilje
i podsticanja međunacionalne mržnje.
Advokat
Bećiri je političku karijeru počeo
relativno rano, kao osamnaestogodišnjak,
u jednoj od tada brojnih staljinistieko-lenjinistiekih
organizacija iz kojih je kasnije
iznikao čitav niz političkih partija
i oružanih formacija. Ipak, njegova
politička karijera usko je vezana
sa vremenom vladavine demokrata Saljija
Beriše, koji su ga sredinom 90-ih,
na suđenju koje bi se teško moglo
oceniti kao pravično, osudili na
15 godina robije zbog "zločina protiv čovečnosti". Pride, pred odlazak u zatvor, Bećirija su ispred sedišta njegove stranke u
Tirani ozbiljno izlupale nikad identifikovane
pristalice vladajuaih demokrata.
Bećiri, je nakon galame koju su digle
međunarodne organizacije za zaštitu
ljudskih prava, uključujući i Amnesti
internešnel, pušten iz zatvora, nakon
čega je za "albansku stvar" lobirao i na Zapadu, organizujući dobrotvorne priredbe i prikupljanje novca
za potrebe svoje organizacije.
Prva
značajnija akcija AKSh, bio je zahtev
liderima NATO-a da sa Kosova odmah
povuku sve pripadnike Kfora slovenskog
porekla, Ruse, Ukrajince, Poljake...
Povratni pritisak Zapada su na svojoj
koži najbolje osetili nekadašnji
lideri OVK na Kosovu, Makedoniji
i jugu Srbije, pre svih Hašim Taei,
Ramuš Haradinaj i Ali Ahmeti, koji
su ubrzo odbacili svaku vezu sa Bećirijem,
naglašavajuai da je AKSh, suštinski, "grupica kriminalaca koja se krije iza političkih ciljeva kako bi zadržala pozicije
u trgovini drogom, belim robljem
i oružjem".
Rade
Maroević
|
|
 |
 |
 |
Vi ste kao sekretar partije
zaduženi za finansijske operacije u dijaspori. Kako organizujete
sakupljanje novca i koji su osnovni izvori finansiranja
ANA?
- ANA se iskljueivo finansira
od elanstva, to jest njihovog doprinosa. Elanovi iz dijaspore
su obavezni da daju minimum 20 evra meseeno dok je za
domaae elanove ta suma dva evra. Mi se trudimo da organizujemo
što više skupova u dijaspori na kojima ohrabrujemo ljude
da nas pomognu koliko mogu.
Koliko elanova imate koji
finansijski doprinose ANA i odakle dobijate najviše pomoći?
- Trenutno ih je 20 000.
To su sve članovi FBKSh. ANA ima još izvora o kojima
ne smem da pričam. Naravno, naše članstvo u dijaspori
najviše doprinosi u finansijskom smislu. Najviše pomoći
stiže iz Amerike pa onda iz Kanade, Nemačke, Švajcarske,
Belgije.
Kako komentarišete tvrdnje
da ANA finansiraju klanovi koji kontrolišu poslove sa
drogom, benzinom i cigaretama i da vi, u stvari, postojite
da bi se ti interesi i zaštitili?
- To su sve laži, i mi se
kategorieki ograđujemo od bilo kakvih kriminalnih radnji.
Mi imamo svoj cilj, iza nas postoji jasna filozofija.
Takve insinuacije su delo ljudi koji žele da nas diskredituju.
Mi ćemo uvek demantovati laži koje imaju taj cilj, bile
to tvrdnje da smo kriminalci, da smo povezani sa islamskim
fundamentalistima ili kolumbijskom mafijom ili nekim
drugim organizacijama.
Kako delujete na diplomatskom
planu?
- Najviše napora usmeravamo
ka međunarodnoj zajednici. Pokušavamo da približimo problem
albanskog naroda relevantnim faktorima u svetu i da im
pomognemo da shvate da je naš problem ključ rešavanja
njihovog problemu na Balkanu. Ako nas je 120 godina balkanske
istorije podučilo nečemu, onda je to činjenica da na
našim prostorima ideja multietniekih država ne funkcioniše.
U isto vreme, posebno naglašavamo da mi ne želimo etnieki
čistu državu i da svim manjinama garantujemo sva ljudska
prava. Pogledajte samo Grke koji žive bolje od Albanaca
u Albaniji.
Zašto je za vas onda neprihvatljivo
da Albanci žive u susednim državama kao manjina kojoj
su zagarantovana sva ljudska prava po međunarodnim demokratskim
standardima?
- Naravno da to možemo da
prihvatimo, ali samo kada Albanci žive u stranim zemljama
kao, na primer, u Italiji. Mi tamo nemamo nikakve teritorijalne
pretenzije, iako tamo živi puno Albanaca. Međutim, na
Balkanu, teritorije gde su Albanci većinsko stanovništvo,
pripadaju Albaniji. Albanci su u unikatnoj poziciji gde
se matica graniči sa drugim državama gde je celokupna
granična teritorija nastanjena Albancima. To znači da
nama fali pola nacionalnog tela i to je za nas neprihvatljivo.
Standardi o kojima vi pričate su postojali i pre 1989.
godine pa je Miloševia to promenio za dan i izvršio genocid.
Hašim Tači i ostali lideri
sa Kosova stalno ponavljaju da se protive spajanju Kosova
i Albanije u slučaju nezavisnosti Kosova. Šta mislite
o tome?
- Hašim Tači u svojim javnim
nastupima mora da ima politički korektan stav. Kada bi
rekao ono što zaista misli, odmah bi ga poslali u Hag.
Tako ga kontroliše međunarodna zajednica. On je lider
koji je pod velikim pritiskom i na čijim ramenima je
ogromna odgovornost.
Da li smatrate da je nezavisnost
Kosova neophodan korak ka ostvarenju cilja?
- Mislim da je nelogično
stvarati neku novu državu i proći kroz sve što taj proces
zahteva kad mi već imamo svoju državu i to više od 100
godina. Pripajanje Kosova Albaniji je mnogo jednostavnije
i jevtinije.
U Zvečanu su 12. aprila
poginula vaša dva člana: Hamze Berhami i Islam Beriša.
Ovaj događaj je potvrdio sumnje o vezi između KZK(Kosovski
zaštitni korpus) i ANA pošto su obojica bili aktivni
elanovi u KZK. Koliko ljudi iz vaših redova služe u KZK?
- Prvo, Beriša nije uopšte
bio u KZK, on je bio čovek od poverenja generala Gradice.
Hamze Berhami je zaista bio u KZK, ali je pre pogibije
uručio zahtev da bude razrešen dužnosti. U našim redovima
nema članova KZK, to odgovorno tvrdim jer to naš pravilnik
strogo zabranjuje. Druga je stvar što većina članova
KZK gaji jake simpatije prema nama i siguran sam da bi
u slučaju eskalacije konflikta veoma rado prišli našim
redovima.
U izveštaju UNMIK policije
povodom pomenutog događaja istraga je utvrdila da su
pored Berhamija i Beriše učestvovala još pet lica od
kojih su dvojica, Sabri Haziri i Kadri Kastrati, takođe
aktivni članovi KZK iz Mitrovičkog rejona. Da li poznajete
ove osobe?
- Poznajem ih. Nije istina
da su oni učestvovali u miniranju železničkog mosta.
U avgustu je izvršen gnusan
zločin nad decom u Goraždevcu i sumnja je odmah pala
na vas. Znam da ste demantovali učešće u tom napadu,
ali...
- ANA je do sada preuzela
odgovornost za 33 napada, iako su neki od njih bili veoma
štetni za naš ugled. No, kao što KFOR i UNMIK dobro znaju,
mi smo uvek bili potpuno iskreni u vezi s našim učešaem
u određenim događajima, tako da mislim da niko ne sumnja
kada kažem da mi sa napadom u Goraždevcu nismo imali
ništa.
Da li imate ideju ko bi
mogao da stoji iza tog napada?
- Naravno. I mi smo ponudili
svoju pomoa UNMIK-u i KFOR-u u pronalaženju ljudi koji
su pokušali da nama napakuju to delo.
Tvrdite da su Srbi izvršili
taj napad kako bi vas optužili?
- Upravo tako. U Goraždevcu
su Srbi pucali na svoju decu. To je istina. Mi smo do
tog zaključka došli nakon istrage.
Do kakvih dokaza ste došli
za vreme istrage koja bi uputila na takav zaključak?
- Mi, nažalost, još uvek
nismo država i nemamo mogućnost da izvršimo punu istragu.
Međutim, imamo prednost-vezu sa narodom koji živi u tom
regionu. Narod nam je rekao da su to učinili Srbi. I
to nije prvi put da je tako nešto urađeno. U Preševu
je Dom kulture minirao pukovnik VJ kako bi smo mi bili
optuženi za teroristieko delovanje.
Koji pukovnik?
- Ne mogu sad da se setim
njegovog imena. Ali mi imamo dokaze, znamo kad je došao,
kojim kolima, registarske tablice. Taj pukovnik VJ bio
je zadužen za Peć. Dakle, zaključak je da Srbi, za koje
svi smatraju da su genocidan narod, nakon njihovih zlodela
u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu, sada pokušavaju da sa
sebe skinu tu etiketu tako što stvaraju mit o terorizmu
na Balkanu za koji optužuju nas.
Mediji u Srbiji tvrde da
je barem dva puta osujećen pokušaj atentata na Nebojšu
Čovića za koje je optužena vaša organizacija?
- Naša pravila strogo zabranjuju
napad na bilo kakve ciljeve sem vojnih. Mi nikada ne
bismo izvršili napad na političkog predstavnika jer bi
to bilo protiv naših uverenja i kontraproduktivno. Mislim
da je to politički marketing Nebojše Čovića koji pokušava
sebe da predstavi mnogo važnijim nego što jeste.
Vlasti u Beogradu su takođe
izdale saopštenje da građani mogu da očekuju eventualna
teroristieka delovanja i u Beogradu i ostalim većim gradovima.
Da li postoji mogućnost te vrste delovanja od strane
ANA?
- Ne. Naša pravila su takođe
stroga u pogledu geografskog delovanja. Nas interesuju
samo albanske interesne zone, a Beograd to nije.
Šta mislite o predstojeaim
razgovorima između Beograda i Prištine u Beču?
- Farsa
Šta mislite o situaciji
na Kosovu od dolaska međunarodnih snaga?
- Mislim da se situacija
popravila i da su Albanci poluslobodni. Više nisu u opasnosti
od genocida i to je najbitniji napredak. U dolini Preševa,
međutim, situacija se uopšte nije popravila.
Kako, kad su albanske partije
pobedile na lokalnim izborima, kad Albanci imaju svoje
ljude u policiji i kad međunarodne institucije prepoznaju
da se poštuju sva njihova prava?
- Kao što sam već rekao,
to je poštovao i Milošević, pa se sve promenilo za jedan
dan.
Kako ocenjujete poziciju
Srba na Kosovu?
- Mislim da vlasti u Beogradu
snose najveću odgovornost za lošu poziciju Srba na Kosovu.
Ne postoji veća kriminalna organizacija od srpske vlade
u Beogradu. Oni su svojom politikom naterali Srbe da
žive u getoima na Kosovu, faktički u zatvoru. Sprečavaju
integraciju Srba u život na Kosovu i time produbljuju
njihovu tragediju. Na primer, tablice na vozilima su
izvor mnogih poteškoća Srba na Kosovu. Vlasti iz Beograda
manipulišu tim narodom zarad svojih političkih igara.
Srbi hoće da žive na Kosovu sa nama, a da se sva pravila
donose u Beogradu. Uz to većina ima kriminalan mentalitet
kojeg mora da se oslobodi. Kad budu uspeli u tome i kad
se integrišu u život na Kosovu, siguran sam da će se
njihova situacija odmah poboljšati.
Kako da se integrišu kada
su Srbi žrtva svakodnevnog progona ekstremista?
- Ekstremizam na Kosovu
je jako preuveličana stvar, ponovo iz Beograda. To je
reakcija na određene stvari, na ponašanje Srba koji bi
želeli da gazduju na Kosovu. Kada bi ih vlasti u Beogradu
malo ohrabrile da se integrišu, mislim da bi napredak
bio odmah uočljiv.
Ukoliko biste bili pozvani
da pregovarate sa vlastima zemalja iz regiona, šta bi
bilo potrebno da prestanete sa svojim dejstvima?
- Mi sanjamo te razgovore.
Naravno da smo spremni da pregovaramo, što znači da smo
spremni i da odstupimo od naših zahteva ako nas neko
argumentovano u to ubedi.
Međunarodna zajednica vas
je okarakterisala kao "teroristieku" organizaciju. Kako nameravate da ih pridobijete?
- Tako što ćemo ih ubediti
da se jedino kreiranjem prave albanske države mogu rešiti
nemira na Balkanu. Amerika je sama rešila svoje probleme,
isto tako i Nemačka i većina drugih zemalja. Rešićemo
i mi svoj problem saimi.
Kako vidite budućnost regiona?
- Dok god Albanci žive kao
poslednje žrtve kolonijalizma, do god pitanje albanske
države ostane nerešeno, na Balkanu ae vladati nasilje
i mrak. Naša dejstva ae se nastaviti i verovatno eskalirati.
|